Istraživanja provedena do 1984. i seminalnog rada Kenny i Barona su se većinom bazirala na ispitivanju povezanosti putem običnih korelacijskih koeficijenata. Nakon njihova rada nastala je ekspanzija istraživanja u kojima su se ispitivale puno složenije hipoteze.
Na primjer, može nas zanimati čini li nas novac (iskazan u mjesečnim primanjima) sretnijima (mjereno upitnikom koji mjeri sreću). Jednostavna korelacijska analiza bi mogla ispitati postoji li povezanost između ove dvije varijable. Međutim, mogli bismo ići korak dalje i zapitati se vrijedi li zaključak o povezanosti ove dvije varijable na razini cijelog uzorka podjednako za, npr. muške i ženske (ili mlade i stare i sl.). Naime, moguće je da povezanost postoji samo na poduzorku muških, ali ne i ženskih ispitanika u uzorku. Ako bi se dobio takav nalaz, onda bismo rekli da spol (koji dijeli uzorak na muške i ženske) moderira odnos između mjesečnih primanja i razine sreće.
Mogli bismo reći kako moderatorska analiza mjeri razliku u povezanosti između dviju (ili više) varijabli s obzirom na vrijednost neke varijable koja djeluje kao moderator.
Takva analiza može dati puno precizniji podatak u odnosu na multiplu regresijsku analizu, a da o običnoj korelacijskoj analizi i ne govorimo.
